Veliki rast međunarodnog prijevoza

Prema periodičkom godišnjem izvješću Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju od 2010. do 2024. količina robe u domaćem cestovnom prijevozu je povećana za oko 15 posto, ali je u isto vrijeme udvostručena količina prevezene robe u međunarodnom prijevozu. 

Iako to na grafičkom prikazu ne izgleda tako, međunarodni prijevoz je dvostruko veći u odnosu na 2010., dok je domaći prijevoz veći tek za 16 posto

Očekivano najveći rast koincidira s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. nakon čega se našim prijevoznicima otvaraju granice, što je jasno vidljivo u brojkama. Tako smo 2010. ukupno prevezli oko 75 milijuna tona robe, da bi se ta brojka u 2024. povećala na gotovo 94 milijuna tona. 

Kao što je vidljivo u tablici, u domaćem prijevozu je količina povećana sa 67 milijuna na 78 milijuna tona, ali smo u međunarodnom prijevozu s nepunih 8 milijuna tona skočili na gotovo 16 milijuna tona.

Veće udaljenosti međunarodnog prijevoza rezultiraju gotovo dvostruko većim brojem tonskih kilometara

Razlike su još uočljivije ako se isti učinak promatra kroz prevezene tonske kilometre, pri čemu je povećanje u domaćem prijevozu minimalno, ali je broj tonskih kilometara u međunarodnom prijevozu povećan sa 4,2 milijarde tkm na 9,2 milijarde tkm. 

Ako se analizira samo međunarodni prijevoz kroz tri segmenta, odnosno prijevoz robe iz Hrvatske, prijevoz robe u Hrvatsku te prijevoz u inozemstvu onda je pogotovo primjetan rast prijevoza u inozemstvu koji je 2010. iznosio tek 723 tisuće tona, da bi se u 2024. povećao na gotovo 5 milijuna tona.

Rast nakon 2013., odnosno od ulaska u EU, vidljiv je u svim segmentima međunarodnog prijevoza, pri čemu je količina robe prevezena u inozemstvu povećana gotovo sedam puta

Javni vs. prijevoz za vlastite potrebe

Zanimljiva je i usporedba obujma prijevoza za vlastite potrebe te javnog prijevoza, odnosnog onog koji se radi iz usluge te je vidljivo kako su 2010. količine robe prevezene za vlastite potrebe bile značajno veće od one u javnom prijevozu. 

No, s godinama je prijevoz za vlastite potrebe stagnirao dok je javni prijevoz rastao te je na kraju prošle godine više robe prevezeno u javnom prijevozu. 

Očekivano, ako se ova situacija gleda kroz tonske kilometre onda je 2010. javni prijevoz generirao tri puta više tonskih kilometara, da bi se to povećalo na preko pet u prošloj godini. 

Dok količine prevezene robe u prijevozu za vlastite potrebe stagniraju ili bilježe manji rast, količine prevezene robe u javnom prijevozu su povećane za gotovo 50 posto

Pri tome je broj tonskih kilometara u prijevozu za vlastite potrebe ostao gotovo isti dok se u javnom prijevozu udvostručio.

Zašto je tome tako postaje još jasnije u sljedećoj tablici, odnosno dijagramu koji pokazuje ukupnu kilometražu javnog prijevoza i prijevoza za vlastite potrebe te odnos "punih" i "praznih" kilometara. 

Prije svega javni prijevoz radi puno više kilometara i njihov broj je se dvostruko povećao u posljednjih 15 godina, dok je u prijevozu za vlastite potrebe ostao isti, ili se čak malo smanjio. 

Posebno je zanimljivo analizirati udio prijeđenih kilometara s teretom i bez tereta gdje je vidljivo da javni prijevoz unatoč značajnom rastu ukupne kilometraže drži "prazne" kilometre na niskoj razini i njihov je udio u ukupnim kilometrima prošle godine iznosio oko 20 posto. 

S druge strane broj kilometara u prijevozu za vlastite potrebe se čak malo i smanjio, ali je udio broja kilometara bez robe u ukupnom broju kilometara praktički uvijek isti te iznosi oko 40 posto. 

Jasno je vidljivo kako javni prijevoz unatoč rastu, održava "prazne" kilometre na niskoj razini dok je u prijevozu za vlastite potrebe taj odnos stalno isti

Jasno je da tvrtke s vlastitim voznim parkom nemaju toliko mogućnosti za punjenje kamiona na povratnim vožnjama jer njihova vozila imaju unaprijed određeni raspored koji je prilagođen potrebama matične tvrtke.

U podacima DZS-a (tu tablicu nismo uključili) postoji i dodatna analiza prijevoza za vlastite potrebe i javnog prijevoza u kojoj se (očekivano) vidi kako je prijevoz za vlastite potrebe gotovo isključivo domaći s vrlo malim udjelom međunarodnog prijevoza.

Dok količine prevezene robe kamionima i kamionima s prikolicom padaju, količine robe prevezene tegljačima s poluprikolicom su gotovo udvostručene

Kod javnog prijevoza je prije 15 godina udio međunarodnog prijevoza bio četiri puta manji od domaćeg (mjereno količinom prevezene robe), ali snažnim rastom međunarodnog dijela količina robe u prošloj godini iznosila oko polovice količine u domaćem prijevozu. 

Kod tonskih kilometara je prednost na strani tegljača s poluprikolicom još veća jer se oni više koriste u međunarodnom prijevozu

U tonskim kilometrima je udio međunarodnog prijevoza uvijek bio veći što se s godinama samo povećavalo.

Najveće količine se voze na male udaljenosti

Ako nakon svega pogledamo udaljenosti na koje se vozi roba, onda se više od polovice ukupne količine prevoze na udaljenosti manje od 50 km, što opet ne čudi obzirom na relativno velike količine prijevoza za vlastite potrebe. 

To znači, prijevoz iz logističkih centara velikih trgovačkih lanaca do prodajnih mjesta i sl. Kako se udaljenosti povećavaju tako se količine robe smanjuju te iako je količina robe koja se prevozi na udaljenosti veće od 500 km udvostručena u odnosu na 2010., radi se o tek 8% ukupne količine robe. 

Najveće količine roba se prevoze na male udaljenosti, što kolidira s količinama u unutarnjem prijevozu

Naravno, situacija je obrnuta kad se gledaju tonski kilometri gdje je kategorija preko 500 km bila najveća i prije 15 godina, a sa snažnim rastom međunarodnog prijevoza se udvostručila te postala dominantna.

Veće udaljenosti generiraju i puno veći broj tonskih kilometara pa je ovdje stanje suprotno onome kod količina prevezene robe

Od ostalih zanimljivih podataka izdvojili smo i zemlje iz s najvećom količinom utovara i istovara u proteklih 15 godina. Ukupno smo istovarili 72,5 milijuna tona robe, a u isto vrijeme su naši prijevoznici utovarili ukupno 68,3 milijuna tona robe. 

U ove brojke su uključeni podaci za sve zemlje, ali u dijagramima nismo prikazali brojke za zemlje u koje malo vozimo. U oba slučaja se Italija i Slovenija pokazuju kao najvažnije zemlje za naše prijevoznike, a još su važne i Mađarska, Austrija, Njemačka, BiH i Srbija, dok ostale zemlje imaju manje količine.

Italija je uvjerljivo najznačajnija destinacija naših prijevoznika, slijede Slovenija i Mađarska

Treba istaknuti kako se ovdje ne radi o egzaktnom mjerenju svih navedenih podataka već o tjednom statističkom istraživanju koje se provodi metodom uzorka kontinuirano tijekom cijele godine. 

Predmet uzorka su sva teretna vozila najveće dopuštene mase preko 3,5 tona, a u svakom tromjesečju uzorak se sastoji od 2.600 vozila. Radi se o metodi koji propisuje Eurostat, a iako postoji određeni prostor za pogreške, možda je od konkretnih brojki važniji trend koji se iz njih može iščitati, a on je u svakom slučaju dobar. 

U inozemstvu smo istovarili 4,2 milijuna tone robe više nego smo utovarili

Veliki rast prodaje kamiona

Naravno, za prijevoz robe su potrebna i vozila, a također je zanimljiva analiza podataka prodaje kamiona u posljednjih 15 godina, gdje je broj vozila koja su ušla na naše tržište dvostruko veći. 

Nakon dobrih rezultata u 2007. i 2008. godini, početkom krize se broj registracija vozila (novih i rabljenih) počeo naglo smanjivati, a upravo je 2010. bio na najnižim razinama i te je godine u Hrvatskoj prvi put registrirano tek 454 novih kamiona te 1.048 rabljenih, odnosno na tržište je ušlo ukupno 1.502 kamiona. 

Na kraju prošle godine smo ukupno imali  više od 6.000 prvi put registriranih vozila u Hrvatskoj (1.946 novih i 4.135 rabljenih), što je četiri puta više, odnosno najviše ikad. 

Uz praktički stalan rast čija krivulja postaje strmija nakon 2013., odnosno ulasku u Europsku uniju, jedini značajan pad vidljiv je 2020. zbog pandemije, odnosno problema s dobavom novih vozila koju su uslijedili nakon toga.